Vježbanje je korisno jer nas održava gipkima i smanjuje rizik od bolesti. Većina ljudi ne vježba dovoljno, pa samim time povećava rizik za svoje zdravlje. Osobama s reumatskim bolestima dobrobit od vježbanja je golema, jer im omogućuje da žive s manje bolova, a time i samostalnije.
Uloga vježbanja u kontroli tjelesne težine jako je važna svim osobama s reumatskim bolestima. Višak tjelesne težine znači veći pritisak na leđa i tzv. nosive zglobove (kukove, koljena, gležnjeve i stopala) - pritisak na zglobove može se povećati četiri do pet puta. Pretilost povećava rizik za pojavu osteoartritisa u žena, posebice na zglobovima koljena, šaka i kukova. Uz to, povećava i vjerojatnost razvoja drugih kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti ili šećerna bolest. Pokušavate li izgubiti kilograme, važan element uz dijetu je fizička aktivnost, odnosno vježbanje.
Zglob je mjesto dodira dviju ili više kostiju čije površine prekriva hrskavica. Omotan je zglobnom membranom koja luči tekućinu za podmazivanje kako bi zglobne površine lakše klizile jedna uz drugu. Sve zglobne strukture vrlo su nježne i lako se mogu oštetiti djelovanjem unutarnjih ili vanjskih faktora. Vanjski faktor najčešće je trauma – uganuće, iščašenje ili lom koji dovode do oteknuća i smanjene pokretljivosti. Tu ubrajamo i povećanu tjelesnu težinu koja dugotrajno opterećuje zglob i dovodi do njegovog pojačanog trošenja. Kao najčešći unutarnji faktor naveo bih autoimuni proces kod reumatoidnog artritisa.
Artritis je vodeći uzrok tjelesne uskraćenosti i jedna od najčešćih kroničnih bolesti u zapadnom svijetu, a sredovječne i starije su osobe pogotovo ranjive kada je u pitanju ovo stanje.
Možda niste znali da postoje dvije kategorije osoba na čijim kostima su dijagnosticirane katastrofalne promjene i rapidno propadanje kvalitete koštane mase.
