fbpx

bicikli 1Žensko zdravlje i fizičke aktivnosti

Fizičko i mentalno zdravlje izuzetno je važno u životu svake žene. Kako ženska populacija stari, važno je omogućiti ženama da uključe fizičke aktivnosti u svoju svakodnevicu, u cilju održanja zdravlja. Preporučeno vrijeme fizičkih aktivnosti za odrasle žene je oko pola sata dnevno, dok je za djevojke to vrijeme potrebno produžiti na jedan sat dnevno. Kao i kod muškaraca, fizička neaktivnost je put prema srčanim bolestima, hipertenziji, prekomjernoj debljini, šećernoj bolesti, osteoporozi, nekim oblicima raka i problemima sa psihičkim zdravljem.

Zdravstvene nejednakosti, uključujući razlike u dužini i kvalitete života uzrokovane su društvenim i ekonomskim faktorima kao što su zaposlenost, visina zarade, razina obrazovanja, vođenje domaćinstva, uvjeti rada i života, uključujući i mogućnost izbora prijevoza tokom dana.

Iako ne raspolažem sa statističkim podacima za hrvatske žene, koliko sam vidio podatke iz drugih europskih zemalja mogu zaključiti da je broj žena koje svjesno pristupaju ovom problemu, kao i u Europi, ispod 50%! Jasno da su mnogi faktori ograničavajući, ako uobičajenima pribrojimo i one tradicionalne-pogotovo za stariju i ruralnu populaciju-jasno je da naše žene unatoč često fizički teškoj svakodnevici ni približno ne otvaraju vrata zdravom životu. Neke brojke: u Engleskoj samo 27% žena ima trideset minuta fizičkih aktivnosti ako su rođene engleskinje. Njihove susjede iz Pakistana, Indije ili Kine padaju u toj usporedbi na ispod 11%!

Fizičke aktivnosti tokom života

Fizičke aktivnosti opadaju sa životnom dobi, kod žena kao i kod muškaraca. Preko tri četvrtine muškaraca i žena u dobi od 75 godina jedva doseže pola sata aktivnosti tjedno, bez obzira što su mlađoj dobi te brojke potpuno različite.

Odrastanje i pubertet

Tokom tog razdoblja, iako im je ta životna komponenta vrlo važna, djevojčice su znatno manje aktivne od dječaka. Dob započinanjanja sa aktivnostima je također vrlo bitna: dobrobit aktivnosti na razvoj koštanog tkiva udvostručiti će se ako je aktivnost prisutna prije puberteta. Neobično je važno stoga ohrabrivati adolescente u fizičkim aktivnostima i pružati im motivaciju da bi u njoj i uživali.

Trudnoća

Redovna fizička aktivnost tokom trudnoće, posebno hodanje, pomoći će u podizanju raspoloženja, samopouzdanja i psičke stabilnosti, osigurati povoljnu tjelesnu težinu, smanjiti stres, omogućiti bolji san, podići tonus mišića, snagu i izdržljivost potrebnu za trudnoću i porod, ubrzati oporavak nakon poroda i pomoći u cjelokupnom očuvanju životne energije tokom trudnoće.

Menopauza

Kao i u drugim životnim periodima, tokom menopauze žene će fizičke aktivnosti oboružati boljim raspoloženjem i samopouzdanjem. Uvijek i za svakoga povoljno hodanje ženama u menopauzi osigurati će baš to, a onima naviklim na bicikl nikako ne treba uskratiti vrijeme u vožnji. Bez obzira ukojoj mjeri su prisutni simptomi menopauze, svakako treba poduzimati aktivnosti koje su usmjerene na ojačanje kardio respiratornog aparata. Također je dokazana veza između aktivnosti i drastičnog smanjenja rizika od raka dojke
kod žena u toj dobi.

bicikli 2Aktivno starenje

Iako se često tako ne čini, zdravo starenje je vrlo često stvar izbora svakog pojedinca. Koliko se fizičke aktivnosti smanjuju tokom godina, njihov zanačaj ostaje neumanjen, za održanje zdravlja, mobilnosti kao i za opću kvalitetu života. Fizička aktivnost tokom života povezana je sa znatno naprednijim kognitivnim sposobnostima u starosti. I sredovječne žene koje su vezane za sjedilački posao osjećaju ogroman napredak u općoj kvaliteti života ako započnu neku aktivnost i u srednjoj dobi. Žene u post-menopauznoj dobi trebale bi biti svjesne potrebe za aktivnostima jer će tako održati tjelesnu masu i dobar tonus mišića kao i dobru strukturu kostiju koja je osnova otklanjanja tegoba vezanih za padove u staračkoj dobi.

Mentalno zdravlje

Fizička aktivnost ima nedvojbeni pozitivni učinak na psihičko zdravlje. U srednjoj životnoj dobi najjvidljiviji je efekt fizičke aktivnosti na uklanjanje simptoma depresije koja je vrlo prisutna pojava kod žena te dobi. To je tako čak i ako je žena tek započela sa određenom aktivnošću, bez osobne povijesti bavljenja nekim sportom ili rekreacijom. Efekti održanja aktivnosti u starijoj dobi su gotovo egzistencijalnog značenja, i najbolji je način borbe protiv problema kao što su anksioznost-tjeskoba, stres, loš san, demencija ili Alzheimerova bolest. Bezbroj je dokaza u prilog tome da se ljudi, a pogotovo žene osjećaju neusporedivo samopouzdanije uz aktivnosti nego bez njih.

Prekomjerna težina i pretilost

Globalni podaci za bjelačku rasu govore o 32% žena koje su prekomjerno teške i 24% onih koje spadaju u pretile. Do 2050. godine, ove brojke imaju trend udvostručenja. Pretilost je faktor koji rizik od dijabetesa podiže za 13 puta, a 5% kanceroznih oboljenja uzrokovano je prekomjernom težinom u svim stupnjevima. Čak 29% ženske djece i djevojaka (2-15 god.) su prekomjerno teške ili pretile.

Rak

Dokazana je povezanost između aktivnosti i smanjenja raka crijeva, raka dojke, maternice i jajnika.

Osteoporoza

Osteoporoza je stanje smanjene gustoće koštanog tkiva najčešće povezano sa ženama i to u starijoj dobi. Vođenje aktivnog načina života smanjiti će rizik od lomova kostiju koji su u starijoj životnoj dobi vrlo nezgodni i mogu dovesti do trajne ovisnosti o drugima.
Uz to, izgrađeni mišićni sustav će bolje kontrolirati pokrete, hormonska cirkulacija će bolje funkcionirati kao i cjolokupni kardivaskularni sustav, a to su također dijelovi rizika pri ozljedama i padovima.

Diabetes

Fizički aktivne žene značajno će smanjiti rizik od dijabetesa. Dijabetes kod žena otvara šanse za srčana oboljenja, visok krvni tlak, probleme sa cirkulacijom, neurološke probleme kao i probleme sa bubrezima i očima. Prekomjerna debljina sve nabrojene rizike povećava. Nevjerojatno je da je učestalost pojave dijabetesa kod žena porasla od 1991. do danas za 80%. Tri opširne studije izvedene u USA i Italiji tvrde da fizička neaktivnost može uzrokovati 13-14% crijevnih karcinoma, a gotovo jednu trećinu karcinoma dojke. Ta su istraživanja potvrdila pretpostavku da i nakon dijagnoze raka dojke kretanje i aktivan život uvelike otklanjaju mogućnost fatalnog ishoda bolesti. Jedna je studija dokazala najveći boljitak kod žena koje su aktivne svega tri do pet sati tjedno, što zaista nije količina vremena
koja bi trebala predstavljati problem u životu svake žene koja želi zdrav život.

bicikli 3Bolesti krvožilnog sustava i srca

Bolesti koje spadaju u ovu grupu jednostavno je prevenirati. Tokom 2002. godine WHO(Svjetska zdravstvena organizacija) pokazala kako je 10% srčanih udara stanovnika razvijenih zemalja kao i preko 20% svih oboljenja iz te grupe uzrokovano neaktivnim načinom života. Te je godine u Engleskoj od tih bolesti preminulo 53.000 žena. Veoma opsežna istraživanja su da je efekt aktivnosti uz umjereni ritam i naprezanja paralelan sa efektom- što duža umjerena aktivnost-to veći efekt.

Moždani udar i visoki krvni tlak

Najveći je životni rizik za žene upravo moždani udar i to, raste sa dužinom života. U Engleskoj preko 74.000 žena doživi moždani udar svake godine. Kao i kod bolesti krvožilnog sustava, kretanje i aktivnost ima isti učinak i na moždani udar. Kako je prema svjetskim
zdravstvenim statistikama 64% žena u dobi od 65 godina hipertenzično, jasno je da je aktivnost osobni interes svake žene.

Artritis

Redovne fizičke aktivnosti kod žena sa artritisom otkloniti će ili bar umanjiti bol, poboljšati funkcionalnost tijela i odgoditi napredovanje bolesti. Australska studija izvedena na 8000 sredovječnih žena dokazala je trogodišnjeg ispitivanja da aktivnosti vrlo efikasno odgađaju manifestacije bolesti i njezin razvoj. Kako je bolest rasprostranjena, javno zdravstvo bi organiziranjem i ohrabbrivanjem svojih osiguranika moglo uštedjeti ogromna sredstva, a bolesnima olakšati život.

Zaključak

Sjedilački poslovi, dnevna preopterećenost obavezama, manjak vremena i novca za rekreaciju i aktivnosti ... stvari su protiv kojih posebice žene moraju posegnuti u organizaciji svojih dana. Utjecaj na djecu, stvaranje navika kretanja i razbijanje ovisnosti o automobilu – nasušna je potreba modernog čovjeka. Jasno je da je to zadatak koji mora biti riješavan u cjelokupnom
društvu koje mora dati ohrabrenje i poticaj za promjene stila života.

Jednostavnije reći nego učiniti, ali dobrobit je tako velika da se svaka obitelj mora oko toga složiti i potruditi se da iznađe načina za provođenje aktivnosti svih svojih članova.
Jedan od najjednostavnijih je odlazak na posao biciklom, a tome u prilog idu i nova stremljenja u mnogim našim gradovima. Očekujemo i poticaje od strane zdravstvenih organizacija u tome, jer svaki bolesnik Hrvatskom je zdravstvu posebno opterećenje. Zar je onda čudno očekivati da se to isto zdravstvo pobrine oko prevencije stanovništva kroz edukaciju rađe nego skupim i kompliciranim liječenjima koja rezultiraju osobnim traumama, gubicima radnih sati, dana, godina, novaca i gomilanjem problema tamo gdje bi ih lako moglo biti znatno manje?

Izvor: www.mojbicikl.hr

Comments powered by CComment